Naizgled bezazlena navika poput čačkanja nosa može imati dalekosežne posljedice po zdravlje mozga, upozoravaju znanstvenici.
Iako mnogima djeluje kao nešto trivijalno, pa čak i društveno neprihvatljivo, najnovija istraživanja ukazuju na iznenađujuću povezanost između ove navike i pojave teške neurodegenerativne bolesti – Alzheimerove bolesti.
Ova otkrića izazvala su veliko zanimanje u medicinskim krugovima jer otvaraju novo poglavlje u razumijevanju uzroka razvoja demencije i važnosti svakodnevnih higijenskih navika.
Osjetilni putevi i nos: vrata prema mozgu
Nosna šupljina nije samo ulaz za zrak i mirise, već i direktna veza prema mozgu. Iznad nosne šupljine nalazi se mirisna sluznica (olfaktorni epitel) koja ima specijalizirane stanice povezane s olfaktornim živcem.
Taj živac vodi direktno do dijela mozga zaduženog za memoriju i mirise – što znači da sve što se događa u tom osjetljivom području može utjecati na mozak.
Čačkanjem nosa dolazi do oštećenja sluznice. Kada je ona oštećena, stvara se prostor za prodor bakterija, uključujući i onih koje se smatraju potencijalnim uzročnicima neurodegeneracije.
Upravo tu leži ključna opasnost – bakterije koje uđu kroz nos mogu dospjeti do mozga, izazvati upalne procese i s vremenom dovesti do oštećenja moždanih stanica.
Bakterije i upala – tihi razarači mozga
Jedna od bakterija koja je posebno spomenuta u novim istraživanjima je Chlamydia pneumoniae. Ova bakterija, poznata po izazivanju respiratornih infekcija, pronađena je i u moždanom tkivu osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Iako još nije dokazano da ona direktno uzrokuje bolest, činjenica da se nalazi u blizini područja pogođenih bolešću izaziva zabrinutost.
Kada bakterije dospiju u mozak, pokreće se imunološki odgovor koji uključuje upalu. Međutim, kronične upale u mozgu poznate su kao jedan od ključnih faktora razvoja Alzheimerove bolesti.
Upalne molekule oštećuju živčane stanice, ometaju komunikaciju među njima i doprinose stvaranju plakova od beta-amiloida – proteina koji se gomila u mozgu oboljelih.
Loša higijena – još jedan faktor rizika
Osim samog čačkanja nosa, znanstvenici naglašavaju važnost cjelokupne higijene nosa i usne šupljine. Prljave ruke koje dolaze u kontakt s nosom ili ustima mogu biti izvor bakterija koje inače ne bi dospjele u organizam.
Pametni satovi za praćenje
U tom smislu, redovito pranje ruku, izbjegavanje čačkanja nosa, te pravilna oralna higijena mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji neurodegenerativnih bolesti.
Zubne bolesti, loš zadah, upale desni i slični problemi također se povezuju s povećanim rizikom od razvoja demencije. Bakterije iz usne šupljine mogu dospjeti u krvotok i na kraju završiti u mozgu, gdje mogu uzrokovati isti tip štete kao i bakterije koje dolaze iz nosa.
Djeca i adolescenti – posebna pažnja
Iako se Alzheimerova bolest najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, prevencija mora početi ranije. Djeca i adolescenti često imaju naviku čačkanja nosa, osobito u privatnom prostoru.
Roditelji i odgajatelji trebaju ih educirati o važnosti higijene i posljedicama koje ovakve naizgled benigne navike mogu imati u budućnosti.
Već u djetinjstvu treba usaditi zdrave higijenske navike poput pravilnog pranja ruku, korištenja maramica, izbjegavanja diranja lica i redovitog četkanja zubi. Ove rutine ne samo da smanjuju rizik od uobičajenih infekcija, već dugoročno mogu zaštititi i mozak.
Prevencija kao najbolji lijek
S obzirom na sve veći broj oboljelih od Alzheimerove bolesti diljem svijeta, prevencija postaje ključna strategija. Iako genetika i starost imaju značajnu ulogu u razvoju ove bolesti, stil života i higijenske navike mogu znatno doprinijeti smanjenju rizika.
Stručnjaci savjetuju:
- Izbjegavajte čačkanje nosa, osobito ako niste oprali ruke.
- Održavajte higijenu nosa korištenjem fizioloških otopina i redovitim ispiranjem.
- Redovito perite ruke, osobito nakon boravka u javnim prostorima.
- Pazite na zdravlje zubi i desni – idite redovito stomatologu.
- Pazite na prehranu i tjelovježbu, jer zdrav imunološki sustav također štiti mozak.
Iako zvuči neobično, čačkanje nosa moglo bi biti daleko opasnije nego što mislimo. Nova istraživanja ukazuju na potencijalnu povezanost između ove navike i razvoja Alzheimerove bolesti putem oštećenja nosne sluznice i ulaska bakterija u mozak.
Ove spoznaje naglašavaju važnost osobne higijene i preventivnih mjera koje, iako jednostavne, mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti našeg mozga.
Briga o zdravlju započinje malim koracima. Možda je vrijeme da počnemo ozbiljno shvaćati i ono što smo do sada smatrali beznačajnim.